Španske dobro jutro krofne – Veseli ćurosi za namćorasta jutra

Španske dobro jutro krofne – Veseli ćurosi za namćorasta jutra

Španske dobro jutro krofne – Veseli ćurosi za namćorasta jutra

Nema nam druge nego da prihvatimo da je jesen već tu, sa svim svojim ćudima – promenama raspoloženja, hirovima ali i trenucima kad nam ipak propusti malo sunca. Najbolje bi nam bilo da je lepo dočekamo, pravimo se da nam je nedostajala i koncentrišemo se na one lepe stvari koje nam odnosi. A ruku na srce, njih nije malo.

Evo recimo, ustali ste mrzovoljni. Od kad ste otvorili oči, sve vas nervira. I vriska dece, i razvlačenje doručka, njihove svađe, vesti na radiju, gradilište ispred zgrade, nered u kući, ogromna hrpa veša koji čeka na pranje, tri sastanka taj dan, proslava rođendana jednog deteta koja vas čeka prekosutra, najavljena poseta drugarice sa kojom ste malo zahladneli odnose, i tako, svašta tu još ima. Da ne nabrajamo i da se ne dotičemo nove bore koju ste primetili ili kose koju ste ošišali, obožavali a sad hoćete da puknete od muke što ste je toliko skratili.

Život zaista nije lak. Lep jeste ali lak stvarno nije.

I nema te kafe, tog ceđenog soka ni tog kroasana koji može da ispravi krivu Drinu vaše duše u ta mrzovoljna, natmurena jutra. Taj dan svakako preživite, sutradan bude bolje, možda čak i uveče ali neki tužni umor ipak ostane. Krenete da preispitujete sve i svašta, od raskida sa onim sjajnim dečkom na fakultetu (čujete da je sad doktor i da nije ni mrvicu oćelavio) ili pak, kada vam je ona slatka devojka sa štanda za sladoled na moru pružila papirić sa telefonom a vi ga izgubili – pa sve do izbora fakulteta ili boje kose.

Niste baš sve tako zamišljali u svojih slatkih 16 godina kada ste zamišljali svoju odraslu budućnost. Mislili ste tada – ništa neće biti teško i ja sve mogu, zar ne?

Verovali ili ne, niste bili daleko od istine. Tačno je da dođu dani kada vam se ne ustaje iz kreveta i tačno je da je ponekad teže nasmešiti se nego popeti ormar na peti sprat. Ali, pazite sad ovo. Isto tako je tačno da postoje zalogaji koji imaju instant umirujuće delovanje. Postoji hrana koju zagrizete i odjednom vas boli uvo za većinu problema, da izvinete na rečniku ali nema boljeg opisa. Skoro da nema tog problema kog jedna štangla čokolade ne anestezira. Barem privremeno. A jedna krofna trenutno leči napuklo srce ili težak umor. Zato, kada svane takav dan, manite se zdravih zalogaja – oni su najopasniji za namćoraste dane jer pojačavaju uticaj nervoze na život. Niko nikad nije utehu našao u salati ili tankoj supici. Da li ste gledali neki film u kome ostavljena devojka sebi priprema kuvanu speltu sa leblebijama i kimom? Ili je lepo obukla najdeblji duks, izvadila supenu kašiku i bacila se na sladoled?

Tako ćete i vi.

Kada se probudite i shvatite da vam nije bas nasimpatičniji ovaj svet po kome hodamo i sudaramo se, trk u kuhinju. Jer, to je dan za ćurose! Slatke, masnjikave i prepune utehe!

Španske krofne su drugo ime za ove neodoljive ali jednostavne štapiće koji su najdraži doručak u zemljama španskog govornog područja.

Tradicionalno se jedu u Španiji i Portugalu, na Filipinima i u Iberoamerici. Takođe se ujutro mogu naći i u kuhinjama Jugozapadne Amerike ali i Francuske, kao i ostalim zemljama bogatim migrantima koji govore španski.

Pričajmo otvoreno: ćuros je prosto štapić testa pržen u dubokom ulju. Najčešće se jedu slatki, umočeni u toplu čokoladu, karamel, kafu s mlekom ili posuti šećerom. Obično se prave u obliku izrezbarenih štapića, tanjih ili debljih.

Postoje dve legende o njihovom nastanku. Prva nas seli daleko na egzotični Orijent odakle su ga portugalski moreplovci preneli u Evropu.  Iz Kine, kojom je u to doba vladala Ming dinastija, Portugalci su kući doneli mnoge darove a među njima je bio i recept za takozvano jutiao testo, poslasticu jako sličnu ćurosima.

Druga legenda nas vodi na prostrane pašnjake Španije po kojima lutaju takozvane Ćuro ovce. Pastiri zaduženi za ove ovce su smislili jelo od testa koje može da izdrži duži vremenski perioid i da pritom ostane sveže. Na udaljenim livadama na kojima su provodili dosta vremena, pastiri su na otvorenoj vatri spremali sveže testo od malo brašna, vode, ulja i soli. Zbog izuzetno jednostavne pripreme a izuzetno bogatog i zadovoljavajućeg ukusa, ćurosi su se iz brdskih predela i sa ravnih pašnjaka preselili čak i na kraljevski dvor gde su se obilato posipali šećerom.

Inače, tipični ćurosi su u stvari jako dugačke okruglaste trake koje se seku makazama na željene dužine. Testo se sabija u uske modle koje na kraju imaju zvezdasti kraj pa otud i rezbarije po ovoj poslastici, odatle se istiskaju i spuštaju kao duge trake u vrelo ulje. I to je sva nauka. A da li ste znali da su na početku bili veličine i oblika vekne hleba? Ili da se na Kubi pune guavom a u Argentini slatkim od mleka? A sigurni smo da pojma nemate da jedan ćuros može povratiti dobro raspoloženje a ima svega 116 kalorija.

Tako da – namćorasta, siva, prohladna i vetrovita jutra – slobodno navalite! Naći ćete nas u kuhinji, iznad tiganja u kome veselo cvrče španske krofne. Pošto znamo da niko u našoj zemlji nije navikao da sipa litar ulja i duboko prži u njemu u 7 ujutro, mi vam donosimo jednu pripitomljenu, domaću varijantu u kome se ćurosi zaljubljuju u prženice.

Dobro jutro ćuros prženice

Priprema

Umutite jaja sa mrvicom soli, vanilin šećerom i malo mleka, i u to potapajte tost hleb kome ste odstranili koru i isekli ga na šnite. Na prethodno istopljenom margarinu u tiganju, pržite štapiće dok ne postanu zlatni.

Dok se prže, pomešajte kristal šećer i cimet i u to uvaljajte ćurose kada se ohlade malo na ubrusu (koji će ujedno pokupiti i višak masti). Pospite sve prah šećerom, umočite u kakao ili kafu, i zaboravite na sve nedaće koje vas muče. Ionako smo samo grane na vetru, kako nas je lepo opisao Darko Rundek.

Sastojci

Ocenite članak
[Ukupno: 27 Prosečno: 2.5]