Recept za ljubav i čokoladni kolač koji slavi život

Recept za ljubav i čokoladni kolač koji slavi život

Recept za ljubav i čokoladni kolač koji slavi život

Tek je februar ali, mi se već spremamo za proleće. U stvari, da budemo iskreni, nama proleće počinje 14. februara, na Dan zaljubljenih. Tada nam se bude najnežnija osećanja, ona koja su prespavala sve novogodišnje gozbe, božićne ručkove, slave i ostale proslave.

Neko dobije cvet. Neko knjigu, neko bombonjeru, čestitku, večeru, doručak u krevet, kafu na pauzi. Neko samo poljubac ali, najviše mu se raduje. Kopiramo odlomke iz Jesenjinovih pesama i šaljemo na Viber. Neko iznenadi tako što usisa kuću, opere sudove i složi onu džinovsku gomilu odeće što čuči u ćošku.

Bude se sećanja na prohujale Dane zaljubljenih, na prvi susret, prvo držanje za ruku, čekanje po snegu ispred zgrade, dopisivanje iz vojske ili sa mora… Prve godišnjice, venčanje, prvi Mladenci, prvi, poprilično krševit auto i neverovatna sreća te prve vožnje…

I krene da pupi nešto u nama. Baš kao visibabe u martu.

Omekšamo, ne ljutimo se za svaku sitnicu, saslušamo sa strpljenjem, pitamo kakav je bio dan, pripremimo omiljenu večeru, stavimo parfem i malo karmina i po kući, pustimo „našu“ pesmu na najjače, pevušimo uz nju, kikoćemo se kad se u hodniku mimoiđemo pa padne i neki štip za salce na struku… Sve bude pesma.

Baš kao kad ustanemo jedan dan i otvorimo prozor a ono, stiglo proleće. Sve miriše na njega, vetrić ćarlija, zazeleni se preko noći stari kesten ispod prozora, sunce nas tera da proklinjemo hladno jutro koje nas je prevarilo da obučemo jaknu koju sada vukljamo po gradu sa sobom. Odjednom nađemo vremena za kafu i kroasan na suncu, ne mrzi nas da izvučemo iz podruma bajs i temeljno ga očistimo, radujemo se baletankama i naočarima za sunce.

Ljubav i proleće. Kako lepo idu ruku pod ruku.

Čak i kad nas prevari sneg u februaru posle cele sedmice prolećnih dana, čak i ako se uzjoguni Baba Marta, nama je toplo i nama je proleće. Jer, znamo da je blizu, jer znamo da donosi novi talas ljubavi i dobrog raspoloženja.

Ionako nam je već muka od korone i ta prokleta četiri zida u kojima smo zarobljeni već skoro godinu dana. Dajte malo sunca, šetnje, piknika, planinarenja, udvaranja, upoznavanja novih ljudi. Dajte malo romantike u kratkim rukavima, poljskog cveća kao iznenađenja tek onako, bez nekog povoda. Jer, volimo, vole nas, volimo se, život je lep, ko šljivi nevolje…

I da ne bude zabune. Nije ovo namenjeno samo parovima. Voleti se može i bez jače ili lepše polovine. Volimo sebe. Volimo proleće. Volimo prijatelje, druženja, dobru klopu, stari film i staro ćebence na kauču, volimo duge kupke i spore doručke. Zrak sunca koji ulazi u kuhinju, udobne patike, miris pogačica iz stare pekare na ćošku, macu koja se uvija oko nogu dok čekamo autobus, vedro nebo, procvetale magnolije, dobru kafu, slobodan dan, našu rukolu u saksiji na prozoru, vikende na placu, šetnje pored reke sa psom. Volimo stare slike iz mladosti i detinjstva, volimo roditelje, smešne pubertetske dnevnike koje smo vodili… Volimo smiraj dana, kada svi malo uspore i kad nebo porozi, volimo noćnu tišinu kada čitamo knjigu pored otvorenog prozora i tek tu i tamo prođe neka vespica da malo razbije taj mir.

Volimo i svoj dom. Izlizani parket kome ispadaju letvice, rernu koja pamti mnoge dobre ukuse i to se na njoj i vidi, slike na zidu koje volimo još od detinjstva ili nas vežu za neke novije uspomene. Volimo svoj udobni jastuk i krevet koji nas uvek sa oduševljenjem dočeka. Vodokotlić koji pomalo curi, uvek isti miris kad uđemo u stan. Jer, to smo mi i to je naš život. Bolji nemamo, gori nam ne treba.

Uskoro će proleće, samo još malo da se strpimo. Biće ljubavi na svakom ćošku, smejaćemo se, zarumeneće se obrazi na prvom suncu, pojaviće se nove pegice na nosu i leđima, zaboravićemo na debele čarape, šalove i rukavice, leteće mace kao u Felinijevom filmu a sveže cveće će se opet prodavati u hladu ulica.

Onda nam dolaze jagode i maline, japanke, bretele a možda i neko more.

Zato, otvorimo sezonu ljubavi ovog 14. februara i zaljubimo se ponovo u sebe, u život u tog nekog specijalnog, novog ili starog, nevažno je.

Živela ljubav a sa njom, živela i čokolada!

Čokoladne lava tortice

Priprema:

U vatrostalnoj činiji otopite margarin i čokoladu u mikrotalasnoj pećnici ili na pari. Začinite sa prstohvatom soli.

U posebnoj činiji mutite jaja sa šećerom oko 7 minuta dok jaja ne narastu i posvetle. U to zatim ulijte prohlađenu čokoladu i pomešajte da se sjedine. U smesu sa jajima prosejte brašno i mutite kratko samo toliko da se brašno poveže sa ostalim sastojcima.

Zagrejte rernu na 220°C. Kalupe za tortice (možete koristiti klasičan kalup za mafine ili posebne kalupe u obliku srca) premažite istopljenim puterom zatim u njih ravnomerno rasporedite smesu tako da u kalupu ostane nekoliko milimetara od vrha kako bi tortice imale mesta da narastu.

Tortice pecite 7,5 do 8 minuta. Ostavite ih u kalupima da se prohlade 5 minuta pre nego što ih izvrnete na tanjir za posluživanje.

Ove lava tortice možete služiti sa malinama ili jagodama kao i uz kuglu sladoleda.

Tortice koje se ne pojedu dok su tople možete podgrejati pola minuta u mikrotalasnoj kako bi se sredina ponovo istopila. Biće kao tek ispečene.

Sastojci:

  • 250g Dijamant margarina sa maslacem + 20g otopljenog za podmazivanje kalupa
  • 200g tamne čokolade
  • prstohvat soli
  • 140g kristal šećera
  • 1 vanil šećer
  • 4 jajeta
  • 120g brašna
  • maline ili jagode za posluživanje

Pratite nas na Instagramu

Poseti profil
Ocenite članak
[Ukupno: 4 Prosečno: 4]