Odakle nam 1. maj?

Odakle nam 1. maj?

Odakle nam 1. maj?

Ako ste mislili da je 1. maj dobio na popularnosti kao praznik rada, vreme je za malo apdejtovanje. A za to, moramo da odemo daleko, daleko u prošlost.

Naime, 1. maj svoje poreklo vuče još od drevnih vremena, kada se obeležavao kao prolećni festival. Najraniji pomen ove svetkovine nalazimo još u rimsko doba i vezuje se prvo za Floraliju, festival u čast Flore, boginje cveća a zatim i kao Majuma – veličanje i slavljenje Dionisa i Afrodite koje se odigravalo na svake tri godine tokom maja.

Naravno, rimski praznik ne bi bio rimski praznik da tu ne naiđemo na neke, nama danas krajnje neobične običaje. Recimo, Floralija je uvek počinjala pozorišnom predstavom a čuveni rimski pesnik Ovidije, u svojim delima je opisao puštanje u divljinu zečeva i koza kao deo rituala u čast boginje. Pored toga, publika na festivalu je bila obasipana vrganjima i pasuljem koji tobož dozivaju plodnost a čak je postojao i takozvani Florifertum – poseban dan kada se pšenica belorepka prinosila oltaru u Florin hram. Poštovaoci Florinog dela, kao i slučajni ili namerni posetioci ovog prolećnog spektakla koji sigurno nikad nije zakazao u buđenju proleća – mogli su uživati u muzici, plesu, raznoraznim takmičenjima i spektaklima, da bi celo uživanje (jer to je čitava svrha ovog praznika, buđenje proleća i čula i slavljenje onog veselog i hedonističkog u čoveku) zaokružili bogatom žrtvom ovoj boginji.

E, sada, Majuma je čitav ovaj koncept podigla na viši nivo. Naime, nastala oko II veka, ova svetkovina ima moć da porumeni mnoge obraze i izmami smeškanje pokojeg brka. Ne znamo da li je imperator Komodus, koji je ustoličio Majuma svetkovinu, planirao da ona ostane zabeležena u analima kao noćni dramski festival pod imenom Orgije, misterije Dionisa i Afrodite – ali, upravo to se desilo. Na svu sreću, ostalo je zabeleženo nekoliko listi troškova koje je vlast imala povodom Majume, te mi danas znamo da je država obezbeđivala novac za baklje, festivale svetla, bankete i darove bogovima, i to za period od čak 30 dana koliko su umele Majume da traju. Konstantin je bio taj koji je stao na put tom rasipništvu i raskalašnosti, kako je neko mogao protumačiti taj mesec pun veselja, a koji se samo oslanja na slobodnu tradiciju prvih pagana koji su se jednostavno radovali što je zimi došao kraj i što uživanje u proleću može da počne. A to što smo mi vremenom postali puritanci, to nije njihova stvar.

Od ovakvih proslava kao što su Floralija i Majuma, ostali su tek fragmenti i to u vidu rituala koji uključuju divlje poljsko cveće, zelene grančice drveća kao i cvetne girlande. Tokom vremena, a naročito tokom ranog srednjeg veka, praznik je poprimio sasvim drugačiju atmosferu. Ljudi su počeli da svežim cvećem kite Majsko drvo, oko koga se plesalo, a birali su se majski kralj i kraljica, među mladima. Naravno, svi ovi rituali za cilj su imali samo jedno – da slave život, plodnost i rađanje. Ali, bez noćnih žurki u šumi.

Posebno je poetski običaj da se na jutro 1. maja svi, a posebno deca i mlađa populacija, umivaju rosom.

U germanskim zemljama, prvomajski dani su se slavili kroz takozvane Valpurgijske noći koje su proslavljale kanonizaciju Svetog Valpurga koja se desila 1. maja 870. godine. Galska kultura je, s druge strane, na veče 30. aprila, proslavljala Beltanu (prevod: srećna vatra) kao početak letnje sezone. Ustoličena oko 900. godine, Beltana se oslanjala na simbolijsku moć vatre, preko koje su obezbeđivali blagoslov za stoku koja se selila na letnje pašnjake u tom periodu. Krave su, recimo, morale da preskaču malene buktinje i na taj način su se štitile od toga da im vile ne ukradu mleko.  Naravno, ovom pomalo bizarnom običaju nisu odoleli ni ljudi, pa su organizovana prava mala takmičenja u virtuoznom preskakanju žara i vatre.

A onda su na scenu stupili puritanci u Novoj Engleskoj. Po njima, običaj je ne samo bio bezbožnički, već su mu prilepili i etiketu razvratničkog i raskalašnog, te su drevni rituali plodnosti polako počeli da blede i da se gube.

Oko XVIII veka, rimokatolici su uspeli da prvomajske dane povežu sa Devicom Marijom. Tom prilikom, krunisali su Marijine statue vencima od svežeg cveća. Takođe se ovaj dan posvećivao i njenoj jačoj polovini, Svetom Josifu drvodelji. Početkom XX veka, upravo tu je crkva našla nišu da se suprotstavi sve popularnijem komunističkom konceptu 1. maja. Papa Pije XII je 1955. godine i ozvaničio 1. maj kao dan ovog sveca, ne bi li odvukao „publiku“ sa tog „crvenog praznika“.

Inače, krajem XIX veka, Čikago je postao kolevka 1. maja kakvog znamo danas. Ali, da se ne bismo ponavljali i da ovaj blog ne bi počeo da liči na čas istorije, za sve radoznalce evo linka za blog u kome smo već opisali te događaje.

Mi ćemo zaokružiti čitavu priču o ovom stalnom a tako nestalnom prazniku njegovom najnovijom metamorfozom.

Da li ste već čuli za EuroMayDay?

Nastao iz anti-globalističkog pokreta, EuroMayDay je trans-nacionalni pokret nastao 2005. godine. Berlin, Pariz, Hamburg, Helsinki, Sevilja, Beč, Napulj, Maribor, Kopenhagen i Liž – gradovi su u kojima se od tada redovno održava ovaj, mnogo više protest nego svetkovina.

U korenu ove varijante majskih dana, leže želja i potreba da se ukaže na nepovoljni položaj bilo kog pojedinca ili pripadnika osetljivih grupa, a ne samo radnika. Poštovaoci ove nove tradicije, pod svoje okrilje uzimaju prava žena, dece, manjina, rodno osetljivih grupa, radnika i svih onih koji se nalaze u nepovoljnom položaju u odnosu na privilegovani sloj.

Posebno je zadivljujući EuroMayDay u Krojcbergu. U ovom berlinskom kraju, protest je izrastao u ulične demonstracije i festivale (koje naravno i dalje organizuju levo nastrojene grupe, koje čak malo naginju i ka anarhizmu). Tradicija ove plemenite ulične gungule seže ne samo u paganštinu ili borbu radnika, već se umnogome oslanja i na jedan događaj koji se u ovom delu Berlina odigrao 1. maja 1987. godine – kada su posebno žestoki protesti uspeli da berlinsku policiju oteraju van ulica Krojcberga. U spomen tom hrabrom dizanju u borbi za ljudska prava, anti-fašističke grupe, anarhisti i svi oni koji naginju na levo – svake godine organizuju takozvane „revolucionarne provomajske demonstracije“. A kako se malo toga danas rešava na ulicama, ovo se pretvorilo u idealnu priliku da se privuče pozornost javnosti na večito goruće teme socijalne nepravde. A i da se popije koje pivce i ponešto glocne.

Kad smo već kod hrane, ne znamo za vas ali, mi smo dobro ogladneli od ovolike istorije. Šta mislite da se rastanemo, a za uspomenu da vam ostavimo jedan zanimljivi recept? Ne možemo reći da ćete pokupiti puno reči hvale vaših gostiju, svi znamo zašto ali, niko vam ne brani da kao veverica skupite gomilu lajkova na Instagramu ili Facebook-u. A dogodine se vidimo na poljančetu gde će se ispričati prva priča o teškim danima proleća 2020, a koja će verovatno prerasti i onu priču o đacima pešacima kojima su nas bake i deke učile o tome kako je nekad bilo teško.

Srećan 1. maj i ostanite kod kuće. Ima dana za roštiljanje.

Čokoladni brauni sa malinama i pečenim bademima

Priprema:

  1. Rernu zagrejte na 160°C. Četvrtasti kalup 23×23 dobro podmažite margarinom i obložite papirom za pečenje.
  2. U veću činiju sipajte brašno, oba šećera, kakao i so pa promešajte varjačom. U to zatim ulijte istopljeni margarin i jaja. Dobro mešajte dok se svi sastojci ne povežu.
  3. U tu smesu zatim sipajte krupno seckane komadiće čokolade i sitnije seckan badem. Opet sjedinite i sipajte smesu u pripremljen kalup. Kada ste rasporedili čokoladno testo od kraja do kraja tepsije po površini pobacajte maline, ravnomerno ih rasporedite i ubacite tepsiju u rernu.
  4. Brauni pecite nekih 50 minuta do 1h ili dok sredina ne bude čvrsta na dodir.
  5. Izvadite ih iz rerne i ostavite 10 minuta da se prohlade pre nego što ih isečete i poslužite tople.
  6. Možete ih čuvati u dobro zatvorenoj posudi na sobnoj temepraturi nekoliko dana ili nedelju dana u frižideru. Ukoliko vam stoje u frižideru izvadite ih ranije na sobnu temperaturu pre služenja.

Sastojci:

  • 175g istoplenog Dijamant Classic margarina
  • 300g kristal šećera
  • 150g smeđeg šećera
  • 150g brašna
  • 75g kakao praha
  • 3 jaja
  • 150g kvalitetne čokolade za kuvanje
  • prstohvat soli
  • 170g svežih ili zamrznutih malina
  • 75g prepečenih badema

Ocenite članak
[Ukupno: 5 Prosečno: 3.6]