Tradicija Uskršnjih jaja u novom ruhu

Tradicija Uskršnjih jaja u novom ruhu

Farbanje jaja uz nezaboravnu zabavu

Jaje je u većini drevnih kultura važan simbol u religiji, kultu i magiji. Ono je poznato kao izvor života te postoji mnogo mitova koji postanak sveta vezuju upravo za jaje. Feničani, Vavilonci, Egipćani i Kelti genezu pripisuju baš njemu, iz čije se slomljene ljuske rađa novi život. Ranije su ljudi, da bi poboljšali useve, razbijali jaje o glavu vola koji je upregnut sa desne strane ili su ga zakopavali u prvu brazdu.

Taj odnos destrukcije nakon koje dolazi pobeda života obeležava i hrišćansku tradiciju.

Priča o obojenom jajetu vezuje se za legendu o Mariji Magdaleni koja je došla u Rim da propoveda Hristovo Jevanđeljenje. Kada je stigla i do cara Tiberija, na poklon mu je donela korpu jaja. Car nije verovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kad bi bela jaja u korpi promenila boju. Pogodite šta se desilo?

Tačno. Sva jaja su postala krvavo crvena, simbolišući Isusovu nevino prolivenu krv.

Farbano jaje kao jedan od bitnih elemenata Uskrsa javlja se tek u XII veku. U Srbiji i kasnije – u XVI. Ona se boje i ukrašavaju tokom Velike ili Strasne nedelje, i to najčešće na Veliki četvrtak ili Veliki petak. Od početka se farbanje jaja smatralo svetom radnjom, te su dozvolu da to rade imale samo ritualno čiste osobe – uglavnom ili stare žene ili device. Najčešće su se koristila kokošija jaja a birala su se ona sa tamnijom ljuskom ili koje je snela crna koka.

Iako je kokoška ta koja je jaje snela, životinja koja simbolizuje Uskrs i koja „donosi“ jaja je – zec. Odvajkada je zec bio simbol plodnosti, pa verovatno odatle i ova paralela. Spajanje zeca sa Uskrsom potiče iz XVI veka, iz Nemačke, kada bi deca željno iščekivala uskršnjeg zeku koji polaže obojena jaja u gnezda – tj. korpice sa slamom. Nemački doseljenici su ovaj običaj doneli u Ameriku početkom XIX veka, te je zahvaljujući globalizaciji a i komercijalizaciji praznika, postao skoro unverzalni motiv najveselijeg hrišćanskog praznika.

A šta nalažu običaji našeg naroda za farbanje jaja?

Za početak, domaćica se prekrsti i pomoli bogu a zatim u vodu u kojoj se jaja kuvaju sipa malo osvećene vodice – vaskršnje ili bogojavljanske. Prvo obojeno jaje (koje obično bude crvene boje) ostavlja se sa strane i naziva se čuvarkuća. Da bi jaja bila crvenija, ponekad su domaćice poklapale šerpu crvenim poklopcem. Ovom prvom jajetu se pripisuju magijske moći i smatra se da je veliko zlo po ukućane ukoliko ono pukne. Čuva se godinu dana jer se smatra da štiti kuću i porodicu od zlih duhova i nesreće. Kada se oboji prvo jaje za idući Uskrs, prethodna čuvarkuća se ili zakopava u baštu ili baca u vodu, sa motivom da sva potencijalna nevolja ostane daleko od ukućana.

Deci su se čuvarkućom trljali obrazi da bi bila zdrava cele godine a i umivali su ih vodom u kojoj je stajalo i u koju bi dodali malo šećera i cveće vrtike. Sa verovanjem da će biti slatka, blage naravi i da će se oko njega/nje vrteti momci ili devojke.

Ponekad se pre bojenja vrši priprema kako bi boja ispala što lepša. Jaja su se prala u mlakoj ili slanoj vodi, potapala su se u raso ili rastvor stipse. Nakon bojenja, dok su još vruća, jaja su se trljala vunenom krpom natopljenom u zejtin. Za to je mogla poslužiti i kožica od slanine kako bi jaja dobila sjaj.

A može i mnogo jednostavnije.

A podjednako, ako ne i više, efektno.

Za ovu tehniku farbanja su vam potrebna bela jaja. Njih možete naći na pijaci ali i napraviti sami od običnih jaja.

Na 1 l vode sipajte 1 dl sirćeta i kašičicu soli. Jaja kuvajte na uobičajen način a zatim ih ostavite da se prohlade u vodi u kojoj su se kuvala, izvadite pa ih lagano istrljajte vlažnom krpom.

Kada ste izbeleli uskršnja jaja, vreme ja za zabavu.

Prvi korak je: sakupiti što više dece i što više flomastera, šljokica, nalepnica, voštanih bojica i svega šarenog i ukrasnog što vam padne pod ruku. Okupite ih oko trpezarijskog stola i kuglofa ili mafina i zabava može da počne.

Možda neće biti jednobojna crvena a verovatno ni cela obojena, ali svakako će svako jaje biti remek delo za sebe. Nama je to dovoljno!

Ocenite članak
[Ukupno: 3 Prosečno: 4.7]