Palačinke za Uskršnji post – i posne i štosne

Palačinke za Uskršnji post – i posne i štosne

Palačinke za Uskršnji post – i posne i štosne

Vaskršnji ili Časni post (koji se tako zove jer obuhvata vreme Hristovog stradanja i njegovog razapinjanja na Časni krst) traje sedam nedelja – od Čistog Ponedeljka do Blagovesti. Zanimljivo je da svaka sedmica ovog posta ima i svoje ime. Prva se zove Čista, a poslednja je Nedelja pravoslavlja. Između se, uz posebna pravila, smenjuju Pačista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvetna i Strašna ili Stradalna nedelja.

A da li ste znali da se post praktikuje i u budizmu, gde je uzdržavanje od hrane svakodnevno između podneva i sledećeg jutra, kao i u islamu u kome je post jedan od pet stubova ove religije?

I da li ste se ikada zapitali zašto postimo i odakle nam dolazi taj običaj?

Iako je Jovan Krstitelj bio jedan od prvih velikih zagovornika posta kao načina da se duša održi čistom i budnom, utemeljivačem ovog hrišćanskog običaja se smatra Isus Hrist. On je pre svog podviga ukrepio sebe dugotrajnim potpunim postom. Takođe, Mojsije se, tek nakon potpunog posta od četrdeset dana, usudio da popne na vrh Sinaja i primi od Boga ploče sa deset zapovesti.

Dakle, post ima veoma dugu tradiciju ali i čvrst motiv iza sebe. U pitanju je uzdizanje duha nad telom, pobeda duhovne strane nad čulima i za hrišćanina, post je samo dugotrajna priprema za obeležavanje i proslavu praznika.

Narodni običaji koji prate Uskršnji post su uglavnom zaboravljeni, ali zbog toga nisu manje živopisni i interesantni.

Recimo, Čista nedelja se ponegde naziva i Todorova, Teodorova ili Tudorova nedelja. Ona je posvećena Sv. Velikomučeniku Teodoru Tironu koga crkva slavi 17. februara. U stara vremena, njenog prvog dana su sva ognjišta ostajala pogašena, domaćice nisu ništa kuvale, već se za sto iznosila hrana pripremljena prethodnih dana.

Tih prvih dana muškarci, što bi se reklo, jednoniče – tj. ne jedu ništa tokom dana. S prvim mrakom i oni se pridružuju porodici za trpezom.

Do četvrtka se ne vadi iz fioke kašika, zabranjeno je koristiti je, a devojke se ne ukrašavaju nikakavim nakitom. Pesma i igra su strogo zabranjeni nepisanim pravilima.

U četvrtak uveče se zatim okuplja porodica, deca kokaju kokice koje nude svima a u ponekim delovima Srbije se, osim toga, ne jede skoro ništa sve dok ne izađe zvezda Karavanka. Na Čisti ponedeljak, žene spremaju i čiste kuću, deca i odrasli se kupaju, šišaju i briju.

Inače, naš narod je na velika vrata ulazio u prvi dan posta. Bele poklade su jedan dan pred post i taj dan je oduvek važio za veseli i važan događaj. Niko nije smeo da ostane posvađan, svi bi se posećivali a ko je bio posvađan, mirio bi se da ga ne tera loša sreća. Odrasla deca sa svojim porodicama bi obilazila roditelje, tražeći oprost a nalazeći punu i mrsnu trpezu. Kako se taj dan svi međusobno posećuju, red je i da se počaste i tako oproste sa mrsom. Uglavom se teško izbegne vesela atmosfera, muzika, pesma, prepun sto i još punija kuća dragih ljudi.

Iz gastronomskog ugla, na post možemo gledati kao na godišnji odmor vašeg organizma. Umesto da troši energiju na varenje mrsne hrane, on se lepo koncentriše samo na izbacivanje toksina i regeneraciju organa. Što nikako ne znači da tokom posta vi nećete lepo i dobro jesti.

Mi važimo za temperamentan narod sa jako izraženim karakterom, pomalo smo i teški ali smo jako dopadljivi. Takva nam je i uobičajena hrana koju iznosimo na trpezu. Karakterna, jaka, teška. Ali, ukusna i mi je volimo i navikli smo se na nju.

Zato i treba da dozvolimo sebi da je se uželimo. I to puno. Toliko, da maštamo o, recimo, palačinkama nedeljama.

Neka nam je prosto, ali našli smo način da malo zavaramo post. Ne brinite, ne i da ga prevarimo. Odlučili smo se da vas darujemo receptom za palačinke za koje će se podići pokoja obrva u čudu da nisu klasične, tj. mrsne.

Jer znamo da je sedam nedelja mnogo. Barem sa stanovišta ljubitelja palačinki.

Zato, uživajte.

SLANE I SLATKE POSNE PALAČINKE

Priprema

Ništa lakše. Pripremite blender i ubacujte polako sve sastojke. Taana ide polovina u odnosu na leblebije. Na tu količinu iscedite prvo pola limuna u namaz a zatim dodajte ostatak po ukusu. Isto važi i za beli luk – počnite sa tri čena pa vidite gde vas ukus odvede.

Što se tiče ulja, dovoljno će biti pola šoljice. Važno je znati da sam taan prilično uspešno zadovoljava zahteve kremaste teksture kojoj ulje doprinosi, tako da nemojte preterivati sa uljem, ono je tu samo da finišira već odrađen posao.

Ukoliko je masa previše gusta, slobodno dodajte malo vode, a za ukus i još kremastiju teksturu slobodno dodajte malo majoneza i senfa.

Kada je humus gotov, prespite ga u posudu a zatim ukrasite mlevenim biberom. Služite ga uz sveže šargarepe i krastavac a la žilijen, uz pečeno povrće ili meso, uz hleb i uz sve ostalo što vam padne na pamet da bi išlo uz ovaj izuzetno ukusni a još hranljiviji namaz.

Prijatno!

Sastojci

  • 1 l vode
  • ½ kg brašna
  • 2 kašike šećera
  • Dobro jutro margarin
  • 1,5 kašičica praška za pecivo
  • 1,5 kašičica sode bikarbone
  • Dva prstohvata soli

Slani namaz:

Slatki namaz:

Ocenite članak
[Ukupno: 7 Prosečno: 3.1]